Arheološki lokalitet Gradina u Taviji nalazi se u lošem stanju zbog odrona zemlje, rekla je Radiju Kostajnica profesor arheologije iz Zavoda za zaštitu kuluturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Ljubica Srdić.

Ona je danas, na poziv Nenada Maleša, obišla ovaj lokalitet u društvu arheologa Danijele Radosavac i Ljiljane Parežanin Vručinić.

“Nenad je uočio da je zbog odrona, postao vidljiv jedan zid i to je prijavio mom kolegi u penziji Milenku Radivojcu, koji je to prenio meni. Ja sam gotovo cijelu Kostajnicu, pa tako i ovaj lokalitet, obišla 2010. godine uz pomoć Branislava Adamovića i tom prilikom smo uradili svu potrebnu dokumentaciju. Već tada smo vidjeli da je lokalitet u lošem stanju zbog potkopavanja i vađenja kamena i bilo je pitanje vremena kada će se desiti odron”, rekla je Srdićeva.

Ona je naglasila da je devastacija sada puno veća, te se pokazao jedan dio zida gradine koji “visi u vazduhu”.

“Zidovi koje smo vidjeli povezani su malterom, a oko gradine se nalazi opkop, što je sada slabo vidljivo zbog lošeg stanja lokaliteta. Kada smo vršili rekognosciranje 2010. godine našli smo fragment keramike”, kazala je Srdićeva.

Ona je naglasila da se radi o praistorijskom arheološkom lokalitetu koji se nalazi na 333 metra nadmorske visine.

“Gradina iz praistorijskog perioda je bilo mjesto gdje su stanovnici sebi pravili prostor za život, a obično su u blizini imali rijeku. Svaka gradina iz tog perioda je imala strateški položaj sa koga se moglo vidjeti nadaleko i procijeniti da li prijeti opasnost od neprijatelja”, pojašnjava Srdićeva.

Da bismo znali vrijednost ovog lokaliteta, kako je navela, moralo bi se izvršiti istraživanje što sada finansijska sredstva ne dozvoljavaju, pa bi najbolje bilo da se lokalitet zaštiti od iskopavanja i dalje devastacije.

“Mi činimo koliko smo u mogućnosti da obiđemo teren, ali najvažniju ulogu u očuvanju kulturnog nasljeđa imaju stanovnici koji su u neposrednoj blizini arheoloških lokaliteta. Zbog toga se svi oni koji pretpostavljaju da je nešto spomenik kulture mogu obratiti ljudima u muzeju u Prijedoru ili nama u Zavodu”, kaže Srdićeva.

Ona je istakla da se mora čuvati i zaštititi kulturno nasljeđe, jer onaj ko nema prošlost, neće imati ni budućnosti.