Pšenica koja je posijana u optimalnim agrotehničkim rokovima nalazi se u fazi bokorenja, a vremenske prilike su omogućile da se obavlja prva prihrana ove kulture.


Rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Danijel Egić rekao je danas da se pšenica prihranjuje azotnim đubrivima. 

"Prva prihrana se obavlja na prelazu iz zime u proljeće, na početku kretanja vegetacije, druga u fazi vlatanja", rekao je Egić i istakao da se za naša područja ne preporučuje prihrana ureom jer ovo đubrivo zakiseljava zemljište. 

On  kaže da se pšenica prihranjuje đubrivom KAN, koje je neutralno, i to u količini od 300 kilograma po hektaru u dvije ili tri prihrane. 

"Nažalost, naši proizvođači nemaju mogućnost da izmjere količinu pristupačnog azota na osnovu čega bi mogli znati tačnu količinu azota. Ovako se obično govori o orijentacionim količinama prema projektovanom prinosu od pet i po do šest tona po hektaru", rekao je Egić. 

On je naveo da je đubrenje azotom kompleksno, da zavisi od količine azotnog đubriva unesene prilikom osnovnog đubrenja, od vrste zemljišta, te količine padavina i genetike sorte pšenice.