Pšenicu je potrebno zasijati u optimalnim rokovima, između 10. i 25. oktobra, jer ukoliko se to učini kasno usjev je niži i obično rjeđi, a sve to pogoduje razvoju i rastu korova.


Rukovodilac prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Danijel Egić rekao je Srni da, ako sjetva kasni, pšenica ne zavši faze razvoja koje onda nastavlja u proljeće, zbog čega kasni sa razvojem klasa i zrna i tako ulazi u sušni period, što utiče na prinos. 


On je naveo da u zemljište treba unijeti dovoljno organske materije - stajnjaka koji se zajedno sa dvije trećine mineralnih đubriva zaorava, a jedna trećina se ostavlja za prihranu pšenice. 

Navodeći da poljoprivredne apoteke raspolažu dovoljnim količinama sjemenskog i drugog repromaterijala za jesenju sjetvu, Egić je podsjetio da resorno ministarstvo direktno podstiče sjetvu pšenice sa 250 KM po hektaru, uz minimalno zasijanih 1,5 hektar, kao i da obezbjeđuje regresirano gorivo i pet feninga po kilogramu za proizvodenu i prodatu pšenicu. 

Procjenjuje se da će na području prijedorske regije biti zasijano oko 3.000 hektara pšenice.